Uskrsni običaji 

Na Veliki četvrtak počinju pripreme za Uskrs. Na Veliki četvrtak poslije tri sata ne dira se u zemlju i ide se na misu. Na Veliki petak u 11 h bila je šibarina. Svako dijete je imalo našaranu šibu. Svećenik udari po oltaru, a djeca šibom po klecalima. Na Veliku subotu se kuha šunka, kulen, kobasica. Navečer pripremamo korpicu za svetenje. U nedjelju u 9 h idemo u Klakar na posvećenje hrane. Kada bude gotovo pokrivamo korpice i idemo kući. Ko stigne prvi kući taj bude cijele godine najvrjedniji. U nedjelju idemo u Klakar na veliku misu. Kada dođemo kući ručamo i idemo se tucat jajima s drugima. 

Martina Lović, 4r Gornja Bebrina

 Veliki tjedan- tjedan Isusove muke i uskrsnuća 

Prije se Veliki tjedan slavio tako da se na veliki ponedjeljak, utorak i srijedu smjelo raditi i kopati po zemlji, a na Veliki četvrtak radilo se samo do podne. Na Veliki petak se nije smjelo raditi. Veliki petak se obilježavao tako da se obavezno moralo postiti i ići na Križni put i na obrede. Nije se smio raditi ni najmanji posao. Na Veliku subotu su se šarala jaja i smjelo se raditi, ali većinom ljudi nisu radili. Spremalo se svetenje u košarice. Kuhala se šunka, kulen, jaja, kobasica i podvoljak. Stavljao se luk, cvijet od šljive, sol, pekla se pogača. U nedjelju ujutro rano nosilo se svetenje u Klakar. I poslije toga se doručkovalo i išlo na svečanu misu i slavio se Uskrs.

Nikolina Danković, 4r Gornja Bebrina

  Uskrsni običaji 

Uskrs je naš najveći kršćanski blagdan i do njega se uvijek jako držalo. Spremila se i očistila cijela kuća. Obitelj bi išla, tko je imao pravo, na svetu ispovijed, a posebno se držalo do starih običaja. Četvrtkom bi mama pekla kruh, petkom bi šarala jaja, a subotom kuhala svetenje. Pečenje kruha nije bilo obično već bi se šarala uskrsna pogača, te bi se nosila na svetenje i blagovala u uskrsno jutro. Šarena jaja bi se šarala ujutro, a poslije križnog puta, koji bude oko podne, dijelila bi se maloj djeci od rodbine, susjeda, prijatelja. Subotom se kuha svetenje šunka, kulen, kobasica, slanina. Stavljaju se i šljivove grančice. Navečer idemo u crkvu na uskrsnuće, a najviše se radujemo uskrsnom jutru. Uskrsno jutro nudi bogat stol jer se blaguje svetenje: na stolu se nađe posvećena pogača, šunka, kulen, slanina, jaja, kobasica, mladi luk koji blaguje cijela obitelj, ali obavezno je prvo probati posvećene soli, pomoliti se uskrslom Gospodinu i onda blagovati. Nakon obilnog doručka malo se odmorimo i svi idemo na podnevnu svečanu uskrsnu misu. Prije i poslije mise svakom poželimo sretan i blagoslovljen Uskrs.

Marija Suričević, 4r Gornja Bebrina

 Uskrsni običaji 

Običaji Velikog tjedna su da se na Veliki četvrtak poslije 15 h ne smije slušati glazba i pjevati. Na Veliki petak je veliki post. Jede se riba a mnogi ljudi jedu samo kruh i piju vodu. Na Veliku subotu se bojaju jaja i kuha šunka, sprema se kuća i priređuje se za nedjelju za svečani ručak. U nedjelju na Uskrs svi idemo na svetu misu i ručamo što smo spremali posljednjih dana.

Vlatko Lović, 2 r Gornja Bebrina.

 Veliki tjedan 

Nekada se nije kroz Korizmu jelo meso, čak ni nedjeljom.  U Velikom tjednu pravilo se veliko proljetno spremanje. Išlo se na obrede Velikog tjedna na Veliki četvrtak, petak i subotu. Na Veliki petak se kuhalo svetenje. Na Veliku subotu se složila korpica. U nedjelju, na Uskrs nosila se jelo na blagoslov. Sa blagoslova se trebalo požuriti kući jer to stigne prvi kući poradit će prvi poslove te godine. Na Uskrs se imalo običaj kucati šaranim jajaima.

Terezija Lakušić, 2r Gornja Bebrina

 Stari običaji Uskrsa 

Stari običaji Uskrsa su bili ovakvi: za Uskrs se nosi meso na posvećenje: kulen, šunka, jaja i mladi luk. Ide se u crkvu i moli se. Ništa se ne radi. Šaraju se jaja i djele djeci. Djeca se tucaju jajima i vesele se. To je djeci značajan dan. Djeca nisu išla u školu pa se se veselila. Spremao se bolji ručak i pravili su se kolači. Eto tako je bilo za Uksrs.

Matej Lukačević, 4r Gornja Bebrina

 Šibarina 

U mom selu su uskrsni blagdani ovakvi. Petkom se posti. Kroz korizmu svakog petka išlo se na križni put u Klakar. Na veliki četvrtak išlo se na misu predvečer. Na veliki petak u pola jedanaest na šibarinu tako se zvala misa. Na misu su djeca nosila šarene šibe. Kada je velečasni knjigom udario knjigom po stolu djeca su po klecalima, udarili sa šibama. Na veliku subotu u jutro su djeca i roditelji šarali jaja i kuha se svetenje. Navečer oko osam sati Isus je Uskrsnuo od mrtvih. U nedjelju u jutro u osam sati nosi se svetenje: šunku, kulen, kuhana jaja, mladi luk, kuhana kobasica, časica soli, kuhana slanina i moja baka ispeče finu domaću pogaču. Malo kasnije ide se na misu. Utorkom i petkom se posti samo se jede kruh i voda, a oni koji nisu pričešćeni ne moraju tako strogo postiti.

 Nikolina Baboselac, 4. r. Gornja Bebrina