Za koga glavovati

Dragi prijatelji i posjetitelji web site-a!

Ovih dana nas obasipaju s tolikima i tolikima obavijestima, vijestima, kampanjama i sl., te reklamama…

Zanimljivo je čuti koliko ljudi – neki imaju, a neki su siromašni, a neki imaju i ogromne svote ušteđevine…..te se troše posvemašnji novci, a govori se o recesiji i sl.,…

No, dobro, a ako je to Cilj – neka im bude…

Koga odabrati – kome dati svoje povjerenje ?

To je obveza – usudio bih se reći to je i sveta dužnost: – iskoristiti svoje glasačko pravo i >odlučiti< !?

Ako smo svi političari i svi se stavljamo na stranu onih koji kritiziraju i govore kako bi trebalo učiniti i ….

Pune su mi uši, slušam, kako ovo i ono ne valja, kako bi ovo i ono trebalo napraviti, a kada ih priupitam za koga će glasati – odgovor je uglavnom – neću glasoati jer nemam za koga…

Ako su političari (ti ljudi) i usude se kritizirati i misle da znaju i više od predsjednika države, i ako je to istina neka to i dokažu u nedjelju svojom odlukom (biračkim pravom)…neka doluče tko će ou našu prelijepu zemlju voditi…

Moja je odluka glasati za onoga kandidata: koji vjeruje i životom pokazuje tu svoju vjeru u Živoga i Uskrsloga Isusa Krista, u kojega ja vjerujem i to je moj život i fundamentalno opredjeljenje!

»Nema istinske pravde bez blagoslova križa Gospodina našega Isusa Krista. Nema ni svjetla među ljudima bez svjetla koje prosvjetljuje svakog čovjeka, a to svjetlo jest Isus Krist. Svako carstvo koje se gradilo bez Kristova križa urušilo se samo u sebi…

Uzimajući u obzir sve aspekte, pa i činjenicu da nema čovjeka bez grijeha, kao katolički svećenik, stajem na stranu onoga predsjedničkog kandidata koji vjeruje u osobu Isusa Krista. Neka križ Gospodnji blagoslovi našu domovinu, a posebno sve živuće i pokojne žrtve obrambenoga domovinskog rata… «– kaže Sudac – rekao  je vlč. Sudac.

Mir i dobro Vam želi

prof. Josip Aničić

Razmišljanje i molitva za ovaj tjedan:

U Iv 5,1 čitamo kako je Isus susreo čovjeka koji je bolovao 38 godina pa mu je postavio “neobično” pitanje: “Želiš li ozdraviti?” Čovjek je svakoga dana dolazio na bazen u Bethzathu.
Biti delikatan, osjetljiv, može postati stilom života. Netko jednostavno prihvati da je žrtva, da mu je potrebna pomoć, da je ovisan o drugome, nesposoban da se kreće i brani. Isus ne oslobađa čovjeka samo od jadanja nego mu vraća energiju i mogućnost da bude koristan. Kada je Isus ozdravio Petrovu punicu ustala je iz kreveta i pripremila jelo.
Koji dio nas želimo da ozdravi? Svatko ima slabosti: stres, živci, ovisnost, zabrinutost, strahovi, kruljenje u želucu zbog neizvjesnosti, poteškoće u spavanju, bolovi, svakodnevna strka i žurba. I mi možemo postati mlaki i bezvoljni u svojoj molitvi i želji za ozdravljenjem.
Postoji simpatična definicija mentalnoga zdravlja (uzeta od Freuda): mentalno zdravlje je “sposobnost za ljubav i rad”.
Isusova je služba bila usmjerena na bolesne: da imaju život i da ga imaju u punini. Šalom znači punina. Bog je čisti čin; nebo je daleko više od vječnoga odmora. Glazba je neba puna energije i radosti; nije nešto usporeno nego glazba za ples.

Sretan Božić i Sveto porođenje

Sretan Božić i Sveto porođenje, maloga djeteščca Isusa. Neka Vam srca ispuni svojim mirom, radošću, zdravljem i svim dobrim željama.
I, sve dobro kao slika Njegova neka Vas prati i čuva – dozivljujući Vam na pamet i srce – onako radosno kako samo On može dati, Novo rođeni Isus

Josip Aničić, dipl.teolog
E – mail: josipanicic@yahoo.com
Web site : http://public.carnet.hr/~joanicic/moj_blog/
Web site: http://jutarnjazvona.wordpress.com/
Web site: http://anicic.korisnik.com/

Božićni običaji

Božić

Božić je po meni najljepše razdoblje u godini.Tada se svi okupljamo i slavimo Kristovo rođenje.

Božićno vrijeme je tako jedinstveno i prepuno stvari koje nas razveseljavaju te nam jednostavno ne daju da budemo tužni.4 tjedna prije Božića počinje Došašće.Tada se pripremamo za Božić i dane koji su poslije njega.Najljepše mi je kada na Badnjak kitimo bor i idemo na polnoćku,a još ljepše kada se vratimo kući i onda jedemo i družimo se.Obično,dan prije Badnjaka pečemo pečenku i pripremamo se božićne dane.Jako me veseli nadolazeći blagdan i to kratkotrajno vrijeme kada smo svi zajedno i naravno,kada mi nije dosadno.

Svaku večer kada legnem zamišljam Badnju večer i božićno jutro prepuno snijega koji nam daje dodatni motiv da što ljepše provedemo božićne praznike…

Ivona Marušić 7.a

Božićni običaji

Božić

Božić je po meni najljepše razdoblje u godini.Tada se svi okupljamo i slavimo Kristovo rođenje.

Božićno vrijeme je tako jedinstveno i prepuno stvari koje nas razveseljavaju te nam jednostavno ne daju da budemo tužni.4 tjedna prije Božića počinje Došašće.Tada se pripremamo za Božić i dane koji su poslije njega.Najljepše mi je kada na Badnjak kitimo bor i idemo na polnoćku,a još ljepše kada se vratimo kući i onda jedemo i družimo se.Obično,dan prije Badnjaka pečemo pečenku i pripremamo se božićne dane.Jako me veseli nadolazeći blagdan i to kratkotrajno vrijeme kada smo svi zajedno i naravno,kada mi nije dosadno.

Svaku večer kada legnem zamišljam Badnju večer i božićno jutro prepuno snijega koji nam daje dodatni motiv da što ljepše provedemo božićne praznike…

Ivona Marušić 7.a

Božić je vrijeme ljubavi i mira

Božić

Sretan Božić

Božićni plakat učenika 8 razreda

Božić je vrijeme ljubavi i mira. To je vrijeme kada slavimo rođenje Isusa Krista, pružamo ljubav i jedni drugima govorimo lijepe i tople riječi. Četiri tjedna prije Božića počinje došašće. U došašću svake nedjelje palimo po jednu svijeću, sve dok ne zapalimo sve četiri. Tjedan ili tjedan i pol prije Božića počinju ispovijedi. Svakim danom ljudi dolaze u crkvu da bi se ispovijedali. Ispovijedamo se kako bi olakšali svoju dušu i kako bi Božić dočekali mirne i čiste duše. Tjedan dana prije Božića počinju zornice. To su ranojutarnje mise koje budu svako jutro. Badnjak- dan prije Božića obilježavamo postom. Taj dan kitim božićna drvca, radujemo se, pjevamo Božićne pjesme, molimo se i sa nestrpljenjem dočekujemo Božić. Navečer idemo u crkvu i ondje na misi ponoćki zajedno sa svim vjernicima očekujemo Božić. Napokon je stigao i taj trenutak. Sat je otkucao ponoć i kazaljka je na kazaljku stala. Božić je stigao i Isus Krist se rodio u nama, našim dušama i našim srcima. Čestitali smo si međusobno Božić i krenuli kući. Kada se probudimo u bijelo Božićno jutro odemo do bora i sa nestrpljenjem otvaramo svoje darove. Nakon toga ostatak obitelji dolazi nam na ručak. Čestitamo Božić i zaželimo najbolje i ostatku obitelji. I ostatak dana provodimo vrijeme zajedno, svi na okupu popraćeni smijehom, radošću, veseljem i Božićnom pjesmom!

Božić

Uskoro Božić dolazi k nama,
uskoro se u kuću unosi slama,
uskoro se Božićno drvce kiti
smijeh do ušiju na svakom licu će biti…

Sreću i veselje širimo dalje,
svaki lijepi trenutak duže traje.
Vani odjednom prvi snijeg pada
i sve se bijeli iznenada.

Badnjak došao, uskoro proć’e,
kad kazaljka na kazaljku doć’e.
Kazaljka na kazaljku je stala,
Božić je došao i prva pusa je pala.

Iz crkve vrve ljudi kao mravi
Božićno nebo u ponoć se plavi.
Sretan Božić sada svi viču
dok ja završavam ovu priču.

Srertan Božić vam želim
na kraju priče ove,
a sada morma ići,
mama me zove.

Martinović Vana, 8.a

Božić

Božić

Božić ja za mene najljepši blagdan. Tada slavimo rođenje Isusa Krista. Slavimo ga zajedno sa obitelji i radujemo se.To je dan ljubavi, darivanja, sreće… Bor kitimo na Badnjak, dan prije Božića.U mojoj obitelji najčešće bor kitimo moj mlađi brat i ja. Tada s veseljem iživamo u tom divnom blagdanu, Božiću. U današnje vrijeme bor se kiti drugačije nego prije. Mnogi ljudi prije su kitili bro sa češerima, orasima, voćrm…, stavljali slamu pod bor, a danas to rijetko tko radi. Danas se bor kiti sa različitim šarenim kuglicama, lampicama i ostalim raznim ukrasima…To je jedan predivan blagdan kojemu bismo se svi trebali veseliti i s ljubavlju ga išćkivati…

Hrskanović Amanda, 8.a

Božić

BOŽIĆ

Proslava Božića u mojem selu počinje još na Badnjak. Na Badnjak ujitru rano muški bi išli u položaj. Dolazili bi u kuću do šporeta. Gazdarica bi rano naložila tako da mogu požaračem čeprkati po peće. Čeprkajući bi govorili: Rodilo se, ždribilo se, teljilo se, neslo se, leglo e, i sve živo i zdravo bilo. Domaćica bi za to vrime posipala položaj zrnjem kukuruza. Tada bi položaju objesila kobasicu i počastila ga medenom rakijom. Ne daj Bože da u kuću prvo dođe žensko to bi značilo nesreću.

Kasnije na Badnjak išlo bi se čestitati Badnjak Adama i Eve u komšiluku. Poslje podne bi se kitio krizban, bronzanim češerima i orasima. Nakon kićenja krizbana pripremala bi se večera, Za večeru bi bila paradajt supa, pečeni šaranac, žđelka sira sa kajmakom i išarana pogača na kojoj se molji prije večere.

Prije večere unosila bi se slama, čitava bala slame se unese, rezveze, onda đeca skaču. Ko više skoči, više će narast do godine. Nakon molitve koloturaju se muška đeca. Nakon večere sjedi se na slame i ide se na polonoćku. S polonoćke čestita se Božic i spava se na slame.

Božić se proslavlja s obitelji i nikuda se ne ide. Samo se ode na misu i čestita u komšiluku. Svečano se ruca i po cili dan se sjedi i spava na slame.

Drugi dan se obilazi rodbina i komšiluk. Dok je slama u kuće ne mete se i ne riba.

Treći dan na svetog Ivana slama ide van iz kuće i time završava Božic.

Napisala: Lucija Lakušić 8.c