Advent kao početak crkvene godine i predbožićno vrijeme zahtjevno je jer u njem ima dana posta, tj. odricanja od hrane. dana nemrsa, tj. dana kad se ne jede meso; nekoć je nemrs bio u sve radne dane adventa. I mise zornice imaju pokornički značaj, jer valja ustati vrlo rano da se stigne u crkvu. Predstavljaju stoga neki oblik četiritjednog trajnog odricanja od sna.
Svoj početak imaju još u srednjem vijeku. Drugi narodi, pa ni slavenski, nisu našli za te rane mise, odjevene u čar i tegobe zime, vlastito ime već ih nazivaju latinskim imenom Rorate. Slaveći te mise narod je stvorio osobite adventske pjesme. I one su plod hrvatskog vjerničkog duha, bogate sadržajem, jer prepjevaju proročanstva biblijskih proroka o Kristovom dolasku, a napose ulogu Djevice Marije nazivajući je najljepšim imenima zbog njezine majčinske uloge u Isusovom dolasku. Isusova majka je uz pokornika sv. Ivana Krstitelja glavna osoba koju Crkva predstavlja kao vodiča u božićnoj pripravi. Ona ukazuje da za Božić Bog dolazi čovjeku ali da i Bog očekuje čovjekov dolazak. Otkriva to Marijin pohod Elizabeti, majci Ivana Krstitelja. Taj pohod govori da Bog dolazi k čovjeku, ali i po čovjeku želi doći drugome čovjeku. Marija je puna Boga, nosi ga u utrobi, a krenula je na putove ljudi, do Elizabete. Tako je primjer za pun doživljaj Božjeg došašća, ali je i sama postala došašće ljudima.

Hrvatske crkvene pjesmarice 17. i 18. sadrže brojne adventske pjesme; pjesmarice 19. st. donose manji broj adventskih pjesama. No, rukopisni pjevnik slavonsko-podunavskog franjevca Filipa Kapušvarca (1730.) sadrži niz od 29 marijanskih popijevki i 17 marijanskih pjesama. Počinje pjesmama koje se običaju pivati uz advenat kad se zornice govore. Naravno, us mjerene su Božiću pa pjesma Divico vele jaka ima ove stihove: Ti porodi nama Zlato, –
pivat ćemo tebi zato, – fala tebi, Majko draga, – jer nam dade velko blago. Poznata adventska pjesma Poslan bi anđel Gabrijel ima i ove smjele stihove kojima proriče otajstvo Kristovog utjelovljenja i Marijinog bogomaterinstva:

Jer ćeš Višnjeg poroditi,
Kraljica ćeš vazda biti,
radi Tvoje poniznosti
i ostalih sviju kreposti.
Zadovoljna hoćeš biti,
Stvoritelja još dojiti;
bit ćeš Majka svoga oca,
kom čudu nije konca.
Ti si Diva svrhu divicah,
Ti si Majka i Kraljica,
Cesarica neba, zemlje,
sluge Božje tako vele.